Piše: Sanja Jolić
Može li se sreća života u nekoj zajednici izmjeriti? Upravo to čini World Happiness Report koji mjeri koliko građani sebe i zajednicu u kojoj žive doživljavaju sretnima i kako socijalno, urbano i prirodno okruženje te gospodarstvo utječu na sreću i kvalitetu života. Indeks sreće uključuje šest varijabli: BDP po stanovniku, socijalnu podršku, očekivano trajanje zdravog života, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije. U izvještaj je uključeno preko 150 zemalja, a sama metodologija se sve više bazira na subjektivnim doživljajima okruženja.
Kako bi vidjeli gdje se Hrvatska nalazi i usporedili njezinu poziciju sa zemljama u okruženju te sa zemljama za koje smatramo da su razvijene, prikazane su pozicije određenih zemalja na grafikonu ispod teksta. Pri samom vrhu ljestvice, među prvih top 15 zemalja, već godinama su pozicionirane skandinavske i nordijske zemlje (Finska, Danska, Norveška, Švedska, Island) te Švicarska, Austrija, Kanada, Australija.
Hrvatska je 2020. godine zauzela 60. mjesto, dok je 2012. godine zauzela 58. mjesto, od kada svakom godinom bilježi sve lošiju poziciju na ljestvici indeksa sreće. Najlošiji rezultat zabilježen je 2017. godine (82. mjesto). U dvanaest godina, koliko se bilježi indeks sreće ne vidimo pomak na bolje. Pitanje je što se sve treba promijeniti i koliko će vremena trebati, a da se percepcija sreće i zadovoljstvo života građana unaprijedi. Ako je suditi po varijablama World Happiness Report-a prijeko je potrebno iskorijeniti korupciju, a što bi automatski utjecalo na poboljšanje pozicija ostalih varijabli. Na taj bi način došlo do rasterećenja poreznog opterećenja građana i poduzetnika te bi se poboljšali socijalni i gospodarski uvjeti okruženja.
Gledano na regionalnoj razini, Istarska županija je iznad Hrvatskog prosjeka po pitanju BDP-a po stanovniku kao i socijalne razvijenosti što je čini jednom od najprivlačnijih regija za život i poduzetništvo.
